Medicinski informativni portal
Naslovna / Zdravlje

Masne naslage na 3 dela tela mogu da zaštite mozak od moždanog udara i demencije

Priredio/la: I. V.
15:00 - 26. 12. 2022.

Sa godinama telo počinje da akumulira masnoću oko glavnih organa u trbušnoj duplji, takozvanu viscelarnu mast koja je najopasnija vrsta masnoće

masne naslage Žene su sklone žena da talože više masti na kukovima, pupak i  zadnji deo ruku Foto: Shutterstock

Masne naslage na tri dela tela mogu da zaštite mozak od moždanog udara i demencije, pokazala je nova studija naučnika sa Augusta University. Nalazi istraživanja ukazuju na to da raspodela masti na telu može da bude suštinska odrednica u načinu na koji se telo bori protiv bolesti. Takođe, naučnici su i na osnovu rezultata ove studije pokazali da za čoveka nisu sve vrste masti podjednako štetne.

Žene su sklone da talože masne naslage na 3 regije tela

Kada se masne naslage nalaze u trbušnoj duplji, na primer, one podstiču upalu koja izaziva bolesti kao što su demencija i moždani udar. Međutim, kada se masnoća distribuira negde drugde, istraživanja ukazuju da može da zaštititi telo od bolesti. Nova naučna otkrića, objavljena u Diabetes časopisu Američkog udruženja za dijabetes, razjasnila su vezu između distribucije masti i proizvodnje estrogena kod žena.

Studija je pokazala da sklonost žena da talože više masti na mestima kao što su kukovi, pupak i  zadnji deo ruku zapravo štiti telo od upale mozga. Međutim, kako telo stari ono počinje da akumulira masnoću oko glavnih organa u trbušnoj duplji. Ova vrsta masti, poznata kao visceralna mast, luči citokine koji podstiču upalu u celom telu.
Dr Alexis M. Stranahan, neuronaučnica na Odeljenju za neuronauku i regenerativnu medicinu na Medical College of Georgia at Augusta University, razložila je različite uloge estrogena kod žena.

– Kada se razmišlja o zaštiti žena, prva pomisao lekara je estrogen. Ali, moramo da prevaziđemo pojednostavljenu ideju da svaka razlika u polu uključuje hormonske razlike i izloženost hormonima. Moramo zaista dublje razmisliti o osnovnim mehanizmima polne razlike kako bi ih  tretirali na pravi način i priznali ulogu koju pol igra u različitim kliničkim ishodima – istakla je dr Stranahan.

Visceralne masti su opasne masne naslage

Dr Stranahan podseća da se potkožna mast stvara kao rezultat unosa više kalorija nego što je potrebno za dnevne aktivnosti. S druge strane, abdominalna gojaznost je rezultat konzumiranja prerađene hrane koja sadrži proizvode od šećera, rafinisane žitarice, trans masti, prženu hranu i visok nivo natrijuma.

Za razliku od potkožne, visceralna mast se nalazi duboko unutar trbušnih zidova, duboko u trbušnoj duplji i okružuje vitalne ljudske organe – stomak, jetru i creva. Visceralna mast je zapravo mnogo opasnija po naše zdravlje od potkožne masti/sala. Lekari ističu da su neki nivoi visceralne masti zdravi i pomažu u zaštiti organa. Međutim, previše ove masti može da bude  opasno po zdravlje. Visceralna mast se ponekad naziva „aktivna mast“ jer igra aktivnu ulogu u funkcionisanju tela, dok prevelike količine mogu da dovedu do ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su dijabetes, bolesti srca i moždani udar. Pored toga, istraživanja pokazuju da je visceralna abdominalna mast proinflamatorna i da može da oslobađa toksine, koji mogu uticati na osetljivost na insulin.

Koji su simptomi postojanja viscelarne masti?

Potkožna mast je mast koja se skladišti neposredno ispod kože i možete da je stisnete, osetite među prstima. Visceralna mast je drugačija jer se nalazi iza trbušnih mišića i ne može se videti. Kako bi se otkrilo da u telu postoji viscelarna mast prvi simptom koji na to ukazuje je stomak koji se uvećava i to je najočigledniji znak visceralne masti. Međutim, uvećan stomak može da ukazuje i na potkožno salo. Istraživanja pokazuju da ako neko imate trbuščić ili oblik tela sličan jabuci nego što je „kruškolik“ – to znači da čovek verovatno ima više visceralne masti.

Genetski faktori i faktori životne sredine određuju količinu visceralne masti koju neko „sakuplja“. Genetika određuje oblik našeg tela ali i način na koji telo skladišti visceralnu masnoću. Ali, faktori životne sredine kao što su ishrana i vežbanje takođe igraju ključnu ulogu. Loša ishrana sa visokim unosom masne hrane i ugljenih hidrata (šećera) i neaktivan način života predstavljaju gradivne blokove za povećanje visceralne masti. Međutim, stres je takođe faktor rizika jer stres aktivira hormon u telu koji se zove kortizol, a više kortizola aktivira odgovor tela „bori se ili beži“, što pokreće skladištenje više visceralne masti.

TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor