Kada su srce, vene, arterije, kapilari i drugi krvni sudovi zdravi, oni mogu da obezbede ćelijama sve što im je potrebno. U suprotnom, javljaju se brojni zdrvastveni problemi
Loša cirkulacija nastaje zbog nakupljanja plaka, krvnih ugrušaka ili suženih krvnih sudova. Kada prepreke ili uski putevi usporavaju protok krvi, organizmu je teško da pošalje krv u svaki deo tela na efikasan način. Ali, stručnjaci podsećaju da vežbanje i zdrava ishrana mogu da pomognu.
Loša cirkulacija se dešava kada nešto ometa složeni cirkulatorni sistem, koji isporučuje krv, kiseonik i hranljive materije celom telu. Kada su srce, vene, arterije, kapilari i drugi krvni sudovi zdravi, oni mogu da obezbede ćelijama sve što im je potrebno na efikasan način. To je kontinuirani ciklus dovođenja kiseonika i drugih potrepština u ćelije, kao i „čišćenje“ otpada iz njih.
Problemi se dešavaju kada nešto krene naopako sa nekim delom sistema za isporuku ili ventilima, koji kontrolišu u kom pravcu teče krv s obzirom na to da ona može da naiđe na prepreke i blokade na svom putu. Prepreke u krvnim sudovima otežavaju protok krvi, posebno kada pokušavaju da dođu do delova tela, koji su na najvećoj udaljenosti od srca kao što su prsti na rukama i nogama. Najveći problem sa lošom cirkulacijom je što ćelije ne dobijaju onoliko kiseonika koliko im je potrebno. A kada ćelije nemaju kiseonik koji im je potreban, ne mogu dobro ni da funkcionišu.
Problem sa lošom cirkulacijom najčešće se javlja kod:
Kada postoji problem sa lošom cirkulacijom čovek može da oseti:
Loša cirkulacija može da izazove niz simptoma po kojima se prepoznaje ovaj zdravstveni problem:
Lošu cirkulaciju izazivaju uzroci, koji smanjuju protok krvi, kao što su:
Pušenje: Hemijske supstance oštećuju krvne sudove, stavljajući čoveka u veći rizik od ateroskleroze.
Visok krvni pritisak: Kada krv pritiska zidove krvnih sudova, to može da ih oslabi i otežava kretanje krvi kroz njih.
Ateroskleroza: Plak (koji sadrži masti i holesterol) nakuplja se unutar arterija, ograničavajući protok krvi.
Dijabetes: Previše glukoze u krvi može da ošteti krvne sudove.
Duboka venska tromboza: Telo stvara krvni ugrušak u nozi, što smanjuje protok krvi.
Plućna embolija: Krvni ugrušak u nozi se odvaja i odlazi u pluća, što sprečava krv da dođe do njih.
Bolest perifernih arterija: Plak unutar perifernih arterija smanjuje količinu krvi koja dolazi do nogu i stopala.
Proširene vene: Kada krvni pritisak poraste, može da ošteti zidove i ventile vena, a krv unutar proširenih vena može da teče na pogrešan način.
Raynaudova bolest: Krvni sudovi u prstima na nogama i rukama postaju uži kada je osoba pod stresom ili joj je hladno.
Gojaznost: Gojaznost može da izloži čoveka riziku od zdravstvenih problema koji usporavaju protok krvi, kao što su dijabetes, visok krvni pritisak i visok holesterol.
Loša cirkulacija može da se leči propisanim lekovima ili operacijom tako što se:
Od lekova se koriste:
Simptomi i efekti loše cirkulacije mogu da se ublaže i drže pod kontrolom brigom o sebi, odnosno promenom nekih životnih navika:
Lekari naglašavaju da ako čovek ne preduzme nešto po pitanju loše cirkulacije, stanje se samo od sebe neće poboljšati. U stvari, može čak i da se pogorša. Tako, na primer, hitnu medicinsku pomoć zahtevaju stanja kao što su: