Lečenja raka kostiju obično zavisi od toga da li je tumor moguće operisati ili ne, i od toga koje je veličine, stadijuma i vrste tumora, ali i kompletnog zdravlja pacijenta
Rak kostiju počinje da se razvija kada se tumor formira u kosti. Obično počinje u jednoj od dugih kostiju u ruci ili nozi. Kako tumor raste, ubija normalne koštane ćelije i može da se proširi na druge delove našeg tela. Karcinom kostiju najčešći je kod dece i mladih.
Osteosarkom, najčešći rak kostiju, obično se javlja kod dece i ljudi starosti od 10 do 30 godina i najčešće počinje u rukama, nogama ili u karlici. Juingov sarkom takođe se češće javlja kod dece i mladih odraslih. Počinje najčešće u rukama, grudima, nogama, karlici i kičmi. Ljudi stariji od 40 godina češće imaju hondrosarkom – obično u rukama, nogama ili karlici. Karcinomi poput leukemije, koji počinju u srži – tkivu nekih kostiju – ne smatraju se rakom kostiju.
Drugi manje uobičajeni karcinomi kostiju obično pogađaju odrasle. To su tumori džinovskih ćelija – koji se obično javljaju oko kolena kod mladih odraslih osoba – i hordom, koji obično počinje u dnu lobanje ili repne kosti. Fibrosarkom se ponekad vidi kod starijih osoba koje su imale terapiju zračenjem za drugu vrstu karcinoma. Obično se razvija u kolenima, kukovima i u vilici.
Šanse da dobijete jedan od ovih karcinoma veće su ako imate poremećaj kostiju koji se zove Pagetova bolest. A lečenje raka, koje podrazumeva visoke doze zračenja i nekih lekova za tretman karcinoma, može da povećati verovatnoću da ćete neka osoba dobiti rak kostiju. To se češće dešava kod dece i mladih čije kosti još uvek rastu. Ali, sa hondrosarkomom, to je obrnuto – šanse se povećavaju kako čovek stari.
Takođe je veća verovatnoća da će neko dobiti rak kostiju ako ima određena stanja uzrokovana problematičnim genima. Tu spadaju vrste raka oka koji se zove nasledni retinoblastom, Li-Fraumeni sindrom i Rothmund-Thomsonov sindrom. Bebe rođene sa pupčanom hernijom – kada deo creva ili neko tkivo probije kroz slabu tačku u stomaku, imaju veću verovatnoću da će dobiti Juingov sarkom, ali, šanse za to su veoma male.
Bol je najčešći prvi znak bolesti. Može da se pojavi skoro neprimetno i počinje kao nežan bol koji se oseća s vremena na vreme – javi se, pa nestane. Ali, ova vrsta bola može da bude uzrokovana i mnogim drugim stanjima osim karcinoma, kao što su bolovi izazvani rastom ili artritisom. Od ostalih simptoma izdvajaju se:
Lekar može da preporuči rendgenske snimke kako bi video da li zaista reč o raku kostiju. U tom slučaju se radi:
Skeniranje kostiju: Lekar stavlja malu količinu radioaktivne supstance u venu na ruci, a zatim koristi specijalnu kameru da slika kosti.
Skeniranje kompjuterizovane tomografije (CT): Rendgenski snimci uzeti iz različitih uglova se sastavljaju kako bi pokazali veličinu i oblik tumora, kao i da li rak širi.
Skeniranje magnetnom rezonancom (MRI): Jaki magneti i radio talasi koriste se kako bi se prikazali obrisi tumora.
Pozitronska emisiona tomografija (PET) skeniranje: Zračenje se koristi za pravljenje 3-D slika u boji kako bi se proverilo da li se u telu razvija karcinom.
Zatim se radi biopsija – lekar vadi mali deo tumora – bilo operacijom ili iglom – kako bi ga testirao na ćelije raka. To je jedini način da sa sigurnošću sazna da li pacijent ima rak kostiju.
Imidžing testovi pomažu lekaru da utvrdi stadijum raka kako bi znao kako dalje da ga leči:
Preporuka lekara o tretmanu lečenja biće zasnovana na veličini, stadijumu i vrsti tumora, a sve to skupa se sagledava i u odnosu na kompletno zdravlje pacijenta. Operacija uklanjanja tumora je najčešći prvi korak lečenja. Kako biste zamenili bilo koju kost koja se mora izvaditi zajedno sa tumorom, lekar može da koristi kost iz drugog dela tela, iz banke kostiju ili metalni implantat.
Kombinacija moćnih lekova (hemoterapija) i snopova visokoenergetskih rendgenskih zraka (terapija zračenjem) ponekad se koristi zajedno sa operacijom jer mogu da pomognu u smanjenju tumora ili da ubiju sve ćelije raka koje su ostale nakon toga. Lekovi za hemoterapiju putuju kroz telo, tako da ih lekar takođe može preporučiti ako se rak proširio izvan kostiju. Takođe, zračenje se preporučuje ako operacija nije moguća, ili da pomognu u ublažavanju bolova uzrokovanih uznapredovalim rakom.
Tokom kriohirurgije, vrste operacije, lekar stavlja sondu napunjenu tečnim azotom odmah pored tumora. Sonda pravi kuglu leda, koja se smrzava i uništava ćelije raka. Ovaj tretman se obično koristi za lečenje karcinoma kostiju koji ne raste brzo. U nekim slučajevima, takođe može da pomogne u sprečavanju oštećenja zgloba ili da pomogne u spasavanju ruke ili noge.