Kvržica u stomaku može da bude bolna, tvrda ili meka, a hitnu pomoć lekara zahteva ako izaziva jak bol zajedno sa temperaturom, povraćanjem ili promenom boje kože
Kvržica u stomaku je problem na koji se posumnja ako se pojavi otok ili izbočenje koje viri iz abdominalnog područja – predela stomaka. Mogući uzroci pojave ovih kvržica su kila, lipomi, hematomi, nespušteni testisi i tumor. Lekari ističu da ne zahtevaju sve kvržice u stomaku lečenje, ali neki ljudi će možda morati da budu podvrgnuti operaciji.
Kvržica u stomaku može da bude tvrda ili meka i može da bude bolna. Međutim, mogu da se pojave i bez dodatnih simptoma. Stručnjaci navode da postoji nekoliko uzroka zbog kojih se ove krvžice javljaju u abdominalnom delu:
Hernija se može javiti ako osoba napreže mišiće, što se može dogoditi kao rezultat:
– podizanja teškog tereta
– prekomernog naprezanja tokom napada kašlja
– prekomernog naprezanja zbog zatvora
Neke vrste kile nastaju kao rezultat određenih okolnosti, a može doći i do incizione kile jer je operacija oslabila trbušni zid.
Pupčane kile, koje se obično javljaju samo kod beba, nastaju zato što se oštećuje trbušni zid. Ova vrsta kile može sama da se izleči kako beba raste. Odrasla osoba sa pupčanom kilom, međutim, moraće na korekciju koja se obavlja operacijom.
Simptomi koje osoba može da iskusi zavise od osnovnog uzroka. Često će uzrok biti hernija, a razlikuje senekoliko vrsta kile, od kojih svaka ima različite simptome. Osoba sa ingvinalnom hernijom može da primeti:
Osoba koja ima hijatalnu herniju može da oseti:
Kvržice u stomaku izazvane drugim uzrocima imaće niz simptoma. Ako osoba oseti sledeće simptome najbolje je da odmah potraži medicinsku pomoć:
Svako ko primeti kvržicu na stomaku treba što pre da poseti lekara kako bi se obavio fizički pregled. Ako lekar veruje da je kvržica hernija, pacijent će uraditi ultrazvuk ili CT skeniranje. Ako kvržica nije hernija, dalje se rade testovi kako bi se postavila dijagnoza. Hematomi ili lipomi, koji ne izazivaju velike neprijatnosti, ne moraju da se odstranjuju i trebalo bi ih „ostaviti na miru“. Ukoliko lekar posumnja da bi kvržica mogla da bude tumor, pacijent će ići na snimanja i na biopsiju – prikupljanje i analizu malog uzorka tkiva kako bi se potražile ćelije raka.
Ukoliko čovek posumnja da ima kilu treba da zakaže pregled, bez obzira na to što kila može da bude bezopasna, a operacija potrebna u slučajevima kako ne bi ometala creva ili sprečila da krv slobodno teče kroz njih. Međutim, ukoliko kila ne izaziva probleme, lekar će predložiti da se stalno prati kako bi se uverio da kila ne raste ili ne izaziva dalje nelagode. U slučaju da kila raste ili su prisutni dodatni simptomi, lekar može da preporuči hirurški zahvat koji se zove laparoskopija.
Tokom laparoskopije, hirurg će napraviti mali rez u abdomenu i umetnuti cev sa svetlom i kamerom tako da mogu da vide trbušne organe. Zatim će zašiti rupu koju je kila napravila na stomaku. Laparoskopska hirurgija je minimalno invazivna, što znači da se telo može oporaviti brže nego nakon otvorene operacije. Međutim, veća je verovatnoća da će se kila vratiti.
Druge opcije lečenja kile podrazumevaju korišćenje lekova prilikom bolova. Antacidi, H2 blokatori i inhibitori protonske pumpe mogu da smanje proizvodnju kiseline u želucu kako bi ublažili simptome. Promena životnog stila, posebno za ljude sa hijatalnom hernijom, podrazumeva određene promene načina života, koji mogu da pomognu, kao što su: